Bukurešt, 15. i 16. februar
U Bukureštu je završena 12. Plenarna skupština PAM-a (Parlamentarna skupština Mediterana).
Najviše pažnje i interesovanja izazvao je govor Ministra spoljnih poslova Libije, Nj.E. Mohamed T. H. Syala, koji je predstavio jasnu sliku migrantskog fenomena na dve mediteranske obale, sa osvrtom na napore ka institucionalnoj i političkoj stabilizaciji svoje zemlje.
Srbiju je predstavljala gđa Tijana Davidovac sa govorom na temu “ Olakšavanje trgovine i podrška investicijama“.
Ambasador Alberto di Luca – Ambasador Suverenog Malteškog reda u Republici Srbiji i Stalni predstavnik Reda u PAM-u, istakao je u svom govoru važnost činjenice da zemlje odakle potiču migranti pruže pomoć onima koji žele da emigriraju u Evropu reskirajući nehumana i putovanja opasna po život, kao i nemoguće uslove života iz kojih im je, nažalost, skoro neminovan ulazak u ilegalne i kriminalne radnje, iako je razlog za to samo težnja za preživljavanjem.
Ambasador di Luca je ponovio svoj predlog koji se odnosi na Afriku – ‘Maršalov plan“, kao što je to učinio na Malti prošlog novembra na prethodnoj skupštini PAM-a – koji bi bio finansiran drugim načinom upravljanja fondovima Razvojne saradnje (u prilogu se nalazi govor u Skupštini pred parlamentarcima 24 nacije i predstavnicima Parlamentarne skupštine Azije, arapskih zemalja i OSCE).
Ambasador di Luca je o ovim temama neformalno i srdačno razgovarao sa libijskim Ministrom, Nj.E. Mohamedom T. H. Syala-om, kome je predstavio zalaganje i humanitarne aktivnosti Malteškog reda, kako u akcijama spasavanja na moru tako i u brojnim afričkim zemljama, gde je Red već decenijama prisutan sa svojim diplomatskim i bolničkim strukturama.
na slici iznad: Libijski Ministar spoljnih poslova Mohamed T.H. Syala
Ispod je potpuni govor Amb. Alberto di Luca:
Gospodine Predsedniče, dame i gospodo,
Imam veliku čast da učestvujem na dvanaestoj Plenarnoj sednici Parlamentarne skupštine Mediterana.
Suvereni Malteški red deli i u potpunosti podržava cilj promovisanja sigurnosti, stabilnosti i mira u regionu kroz jačanje dijaloga i saradnje između država i međunarodnih organizacija.
„Mediteran – kolevka civilizacije“, kako ga je juče libijski Ministar spoljnih poslova nazvao, je razdiran sektaškim ratovima; i dalje su prisutne konstantne pretnje ekstremističkih grupa, dok se krijumčarenje migranata, kao i broj organizacija koje se bave trgovinom ljudima povećao i nastavio svoj kriminalni rad.
U toku 900 godina svoje istorije, Suvereni Malteški red nikada nije prestao da primenjuje svoje osnivačke principe: pružanje pomoći siromašnima bez obzira na rasu, religiju ili nacionalnu pripadnost. Danas, više neko ikad, Malteški red potvrdjuje svoje inspirativne principe.
O zalaganjima Reda svedoče humanitarne akcije koje se obavljaju na 5 kontinenata u 120 zemalja, od nestabilnog Bliskog istoka sve do ratova u centralnoj Africi. Njegova diplomatska mreža, koja se sastoji od 107 bilatelarnih odnosa, kao i multilateralnih sa Ujedinjenim Nacijama i njenim agencijama i Evropskom Unijom, jeste fundamentalan instrument koji garantuje medicinsku i socijalnu pomoć populaciji kojoj je neophodna pomoć.
Mi čvrsto verujemo – kao što sam rekao na Malti prošlog novembra – u „Maršalov plan za Afriku“. Naglašavamo važnost da povećana globalna revizija doprinosa vlada u koordinaciji i upravljanju ovom pojavom može ostvariti veće koristi, naročito u kontekstu koncepta pomoći ljudima da žive dostojanstveno u svojim zemljama.
Na Bliskom Istoku, Malteški red tesno sarađuje sa
muslimanskim konfesijama, a u korist lokalnih zajednica.
Naše porodilište u Vitlejemu omogućava ženama iz svih regiona, svih nacionalnosti i religija da imaju medicinsku negu po modernim standardima.
Od 1990, preko 75.000 beba rodjeno je u našoj bolnici. Njeni mobilni kapaciteti, dodatno pomažu beduinskim zajednicama u okolnim selima, koja su često bez struje i tekuće vode. U Libanu naša asocijacija saradjuje tesno sa šiitskom zajednicom, naročiti sa Al Sadr fondacijom, i oni zajednički uspešno ostvaruju medicinski i obrazovni program.
Malteški red ima dugotrajne i bliske odnose sa Mediteranom. Posle napuštanja Bliskog istoka 1291. godine, Red je osnovao svoj sedište na Kipru, gde su bolničke aktivnosti napredovale i profitirale od strateškog položaja ostrva.
Zbog narastajuće nestabilnosti na Kipru, Hospitaleri su pokušavali da nadju povoljniju destinaciju za svoje sedište na ostrvu Rodos 1310. godine, pre nego što su se preselili na Maltu 1530. godine.
A godine 1834, Malteški red je organizovao sedište u Rimu, gde se i danas nalazi sa svojom suverenošću i eksteritorijalnošću.
Imam san! Da, i ja takodje!
PAM, sa svojom autoritativnošću i reprezentativnošću, će pokrenuti novu jaku inicijativu, kako bi nacionalni parlamenti, kako evropskih tako i neevropskih nacija – ali istovremeno povezani zajedničkom sudbinom – podstakli vlade svih zemalja da garantuju adekvatan globalni doprinos za bolje savladavanje ovog fenomena.
Pre svega mislim na doprinos od 0.70% koji mnoge zemlje daju za razvojnu saradnju, ali takodje mislim na i na troškove pomoći i lečenja, koje mnoge od njih, posebno Italija, imaju da bi kontorlisale imigiraciju i azile.
Zašto ne bismo jednostavno razmislili o cifri od 1% od BDP-a svakog člana, što bi obezbedilo prikladniji, širi i efektivniji program?
Takav precizniji doprinos, svakako i jeftiniji, bio bi korisniji tako što bi obezbedio konkretan razvoj logike „pomozimo im kod kuće“ i konačno učinio da tu pomoć njihovi sunarodnici lakše prihvate.
Na kraju, gospodine predsedniče, dame i gospodo, želeo bih da potvrdim predanost Suverenog Malteškog reda ka promovisanju mira i stabilnosti u regionu. To je cilj koji se jedino može ostvariti kroz blisku i jaku saradnju medju državama i strategiju humanitarne hitne pomoći sa kojom se naše zahtevno vreme suočava.
Hvala!